Početna stranica / Savjetovanje za glavne i odgovorne sestre -
Novembar 2022. godine
Savjetovanje za glavne i odgovorne sestre - “Psihološki faktori rizika za stres
i izgaranje medicinskih sestara i tehničara na radnom mjestu“
Udruženje medicinskih sestara, tehničara i babica Republike Srpske tradicionalno
u novembru održava savjetovanje za glavne i odgovorne sestre članice udruženja.
Tema koja je planirana i obrađena u 2022.godini je: “Psihološki faktori rizika za
stres i izgaranje medicinskih sestara i tehničara na radnom mjestu”.
Psiholog Tatjana Marković je prisutnima članovima udruženja u prvom djelu savjetovanja
je svojim predavanjem približila šta je stress, kakvi mogu biti izvori stresa kako
u životu tako i na radnom mjestu, kako se nositi sa stresom, kako pomoći sam sebi..
Psiholog Tatjana Marković je bila naša savjetnica kako ukloniti stres iz odnosa
i načina na koji doživljavamo svoj posao, život i svoje mjesto u društvu. U interaktivnom
razgovoru smo shvatili da većinu stresa izaziva način na koji tumačimo, označavamo
i prosuđujemo svoj svijet. Stvari mogu biti dobre, loše, bolne ili ugodne zavisno
o unutrašnjim kriterijima.
Prisutni su zaključili da je stres je svaka situacija ili događaj koji ugrožava
život ili zdravlje, prijeti gubitkom drage osobe ili nečega što je od životne važnosti
za našu egzistenciju i integritet. Stres se može pojačati kod trenutne opasnosti,
kao i kod dugotrajne opasnosti. Neki događaj postaje stresan kada se počne smatrati
prijetnjom ličnoj sigurnosti, samopoštovanju i vlastitom vrijednosnom sistemu. Prijetnja
prerasta u stres ako je dugotrajna ili ako se ponavlja. Doživljaj stresa je osjećaj
uznemirenosti koji prati primjećivanje prijetnje. Uznemirenost se može primjetiti
u promjeni ponašanja, tjelesnim simptomima ili emocionalnim reakcijama. Nekima je
stres “ događaj”nešto što se objektivno dogodilo, drugima stres označava “psihičko
stanje” , nešto što je subjektivno, što se zbiva unutar njih samih. Nekima je stres
nešto sasvim konkretno, dok ga drugi opisuju apstraktnije.
Otkrili smo način na koji se možemo nositi sa stresom, kako da izbjegnemo krizu
i trauma, potrebno je razne tehnike raditi kako da postanemo otporni na stres i
teške neugodne situacije sa kojima se svakodnevno susrećemo na našim radnim mjestima.
Kad stres ne možemo izbjeći , treba ga ublažiti. Stres često izaziva razne krize
u grupama i kod pojedinca.
Pozitivan efekat stresa je da potiče rast i razvoj buduće još neiskorištene snage.
Najuspješniji način nošenja sa stresom je razrada traumatskog iskustva, vraćanje
osjećaja kontrole, postizanje razumjevanja i uvida u problem. Ljudi su različito
otporni na izazove okoline i svak na svoj način reaguje na njih, neki mogu doživjeti
trauma i upasti u krizu, dok drugi ne doživljavaju trauma I krizu.
Stres doživljavamo u svakodnevnom, ličnom životu, ali nikako ne smijemo zaboraviti
da smo na poslu svakodnevno izloženi događajima koji nas uznemiravaju i koje procjenjujemo
ugrožavajućim u različitom smislu te riječi. Tada se govori o profesionalnom stresu
koji je izazvan različitim stresorima vezanim za posao. Stresori na poslu mogu biti
povezani sa fizičkim uslovima rada, organizacijom posla, međuljudskim odnosima,
osobinama posla osobinama ljudi sa kojima radimo. Krajnja posljedica profesionalnog
stresa naziva se sagorjevanje na poslu, tad se javlja stanje iscrpljenosti, frustriranosti,
osjećaj bespomoćnosti i beznadežnosti u kojem se često pitamo kakvog smisla ima
naš posao.
Da bismo izbjegli moguće posljedice stresa na radnom mjestu dobili smo savjete od
psihologa Tatjane Marković da je važno da pratimo znakove stresa kod sebe jerk ad
ih primjetimo, postajemo svjesni da smo pod stresom možemo početi nešto činiti sa
tim, tj potrebno je potražiti pomoć. Osim znakova kod sebe, važno je pratiti i znakove
stresa kod drugih ljudi, jer ćemo ih tada moći bolje razumjeti, bolje ćemo reagovati
i komunicirati sa njima.
Predsjednica UO UMSTIB RS
Mr Živana Vuković-Kostić