Početna stranica / Izvještaj - Edukativna predavanja Onkološke
sekcije, Sekcije sanitaraca i laboranata UMSTIB-a RS
Izvještaj - Edukativna predavanja Onkološke sekcije, Sekcije sanitaraca i laboranata
UMSTIB-a RS
Udruženje medicinskih sestara, tehničara i babica Republike Sprske 19.10.2017.godine
sa početkom u 13,30 časova u plavoj Sali Fonda zdravstvenog osiguranja Republike
Srpske organizovalo je radionicu po planu aktivnosti UMSTIB-a RS za 2017 godine.
Učesnici radionice su bili Sekcija sestara onkologije koja se bavila Kliničkim istraživanjima
i ulogom medicinskih sestara u kliničkim istraživanjima, Sekcija laboranata je obradila
temu Hepatitis C i Sanitarna sekcija nam je prezentovala sanitarnu obradu sa posebnim
osvrtom na vakcinaciju.
Učesnici radionice su bili iz UKC RS, JZU DZ Banja Luka, JZU DZ Mrkonjić Grad, JZU
DZ Čelinac, ZZFMR “dr Mirosav Zotović” Banja Luka. Radionicu su podržali svojim
prisustvom učenici četvrtog razreda medicinske škole i studenti prve godine zdravstvene
njege Univerziteta Apeiron Banja Luka.
Kliničko ispitivanje je istraživačka studija koja se sprovodi na ispitanicima, s
ciljem odgovaranja na konkretna pitanja u vezi sa terapijom (vakcinama, novim terapijama
ili novim načinima upotrebe poznatih terapija). Klinička ispitivanja se sprovode
u zdravstvenim ustanovama koje imaju istraživačke timove na čelu sa glavnim istraživačem.
Neizostavni dio tima je medicinska sestra-tehničar.
Uloga medicinske sestre-tehničara je višestruka, u svakom momentu kliničkog ispitivanja
mora da ima 100% kontrolu nad istim. Samostalno obavlja i odgovora za jasno definisane
studijske procedure za koje je zadužena.
Klinička istraživanja su od vitalnog značaja za pronalaženje novih tretmana i poboljšanja
brige o pacijentu. Medicinske sestre imaju ključnu ulogu u istima.
Klinička ispitivanja su skup procedura u medicinskim istraživanjima i razvoju lijekova
koja se sprovode da bi se sakupili podaci o bezbjednosti (specifičnije, informacije
o nepoželjnim reakcijama lijekova, kao i nepoželjnim efektima drugih tretmana) i
efikasnosti radi zdravstvenih istraživanja (lijekova, dijagnostičkih testova, uređaja,
terapijskih protokola). Ova ispitivanja se mogu sprovoditi samo nakon što su zadovoljavajuće
informacije sakupljene u pogledu nekliničke bezbjednosti, i nakon što su ih odgovarajući
državni organi date zemlje odobrili. Klinička ispitivanja su naučno-medicinska ispitivanja
koja se provode na zdravim ili bolesnim ispitanicima koji su dobrovoljno dali pristanak
za sudjelovanje.
Kliničkim ispitivanjima prikupljaju se podaci o djelotvornosti i sigurnosti primjene
lijekova, medicinskih proizvoda, dijagnostičkih metoda, metoda sprečavanja (prevencije)
bolesti, medicinskih postupaka (npr. hirurškoga postupka) ili načina liječenja.
Ispituju se i novi lijekovi i već odobreni lijekovi koji se mogu ispitivati u dodatnim
indikacijama (kod drugih bolesti), u novim oblicima, na posebnim podskupinama bolesnika
i slično. Klinička ispitivanja važan su i neizostavan dio napretka suvremene medicine,
liječenja bolesti i zdravstvene njege. Svi lijekovi koje uzimamo (npr. lijekovi
protiv bolova, alergije ili povišenoga krvnog pritiska) prošli su postupak kliničkog
ispitivanja. Klinička ispitivanja provode se prema unaprijed određenom planu ispitivanja
(protokolu) te u skladu s nizom međunarodnih propisa, konvencija i smjernica te
propisa zemlje u kojima se provode. Veliki broj osoba te državna i druga tijela
redovno kontrolišu i nadziru cjelokupni postupak provođenja kliničkog ispitivanja
i tako osiguravaju da se svi koji učestvuju u provođenju ispitivanja pridržavaju
potrebnih propisa i postupaka.
U kliničkom ispitivanju kao ispitanici mogu učestvovati svi koji su na to dobrovoljno
pristali i potpisali dokument koji se zove informisani pristanak. Pojam “informisani
pristanak” ujedno označuje i postupak kojim obučeno medicinsko osoblje, najčešće
ispitivač, mogućim ispitanicima objašnjava sve elemente kliničkog ispitivanja, svrhu
ispitivanja, lijek koji se ispituje, druge mogućnosti liječenja, koristi i rizike
te prava ispitanika. Ti podaci navedeni su i u pisanom obliku informisanog pristanka,
koji ispitanik i ispitivač, ako ispitanik odluči učestvovati u ispitivanju, vlastoručno
potpisuju uz navođenje datuma. Ispitanik zadržava jedan primjerak potpisanog dokumenta.
Kada se ispitanici ubrajaju u tzv. zaštićene skupine (djeca, psihijatrijski bolesnici
kojima je oduzeta poslovna sposobnost , bolesnici bez svijesti itd.), informisani
pristanak potpisuje roditelj, zakonski zastupnik ili staratelj ispitanika. U slučajevima
kada ispitanik ne zna ili ne može čitati, informisani pristanak potpisuje nepristrani
svjedok.
Glavna načela prilikom provođenja svakoga kliničkog ispitivanja jesu zaštita prava,
sigurnosti i povjerljivosti podataka ispitanika te tačnost i pouzdanost rezultata.
Ta se načela nazivaju dobrom kliničkom praksom. Klinička ispitivanja neophodna su
jer je, prije nego što se neki lijek počne primjenjivati na širokoj populaciji bolesnika,
potrebno u strogo kontrolisanim uslovima i na manjem broju ljudi utvrditi dovoljno
podataka o lijeku (njegovoj djelotvornosti i štetnim učincima) da se na temelju
tih podataka nakon registracije lijek može sigurno koristiti u liječenju bolesnika
u svijetu. Navedeni pristup naziva se medicina temeljena na dokazima (eng. evidence
based medicine). Rezultati kliničkih ispitivanja koriste se za registraciju lijeka
u različitim zemljama svijeta, u naučne svrhe te za unapređenje smjernica liječenja
bolesti. Klinička ispitivanja provode se u gotovo svim zemljama svijeta, a najveći
broj ispitivanja provodi se u razvijenim zemljama poput SAD-a, Kanade, Velike Britanije,
Francuske, Njemačke itd.
Sudjelovanje u kliničkom ispitivanju ispitaniku pruža priliku za aktivnu brigu o
vlastitom zdravlju. Ispitanik može imati direktnu korist i tako što će imati pristup
liječenju koje inače ne bi mogao dobiti (npr. najnoviji lijekovi za liječenje raka
ili lijekovi koje ne pokriva zdravstveno osiguranje). Važan je i doprinos medicinskim
istraživanjima od kojih veliku korist mogu imati drugi oboljeli i naraštaji koji
dolaze. Ispitanici u prethodnim generacijama koji su učestvovali u ispitivanju lijekova
koje danas upotrebljavamo pomogli su istražiti lijekove bez kojih je savremena medicina
nezamisliva. Ispitanicima se takođe u sklopu kliničkih ispitivanja često pruža pojačan
nadzor zdravstvenog stanja kao i nivo brige koja ponekad nije moguća u uobičajenoj
praksi.
U kliničkim ispitivanjima primjenjuju se ista etička i pravna načela koja vrijede
za uobičajenu medicinsku praksu. Usto, klinička ispitivanja strogo su kontrolisana
međunarodnim i nacionalnim zakonima i propisima. Svrha tih propisa je najviši stepen
zaštite prava i sigurnosti ispitanika.
Na brojna pitanja prisutnih su odgovorili autori radova čija smo predavanja slušali
u punoj Sali Fonda zdravstvenog osiguranja koji je prepoznao važnost i značaj edukacija
medicinskih sestara/tehničara.