Početna stranica / Izvještaj sa radionice u projektu „Jačanje sestrinstva
u Bosni i Hercegovini“
Izvještaj sa radionice u projektu „Jačanje sestrinstva u Bosni i Hercegovini“
U Doboju je 21 i 22.februara 2013 godine održana prva radionica Projekta “Jačanje
sestrinstva u BiH” koji je osmišljen na zahtjev dva entitetska Ministarstva zdravlja,
a ima za cilj podupirati razvoj sestrinstva.
Prethodni projekat SDC koji se bavio porodičnom medicinom je pokušao da ojača uloge
medicinskih sestara u PZZ uključivanjem medicinskih sestara u timove porodične medicine,
bio je samo intervencija na razini pilot projekta. U toku trajanja projekta porodične
medicine zaključilo se da postoje velike praznine u obrazovanju medicinskih sestra
i praksi. Iz toga je proizašlo da je potrebno osnažiti ulogu medicinske sestre unutar
RS BiH.
Medicinske sestre pružaju širi spektar zdravstvene zaštite, velik broj usluga, samostalno
rade i preuzimaju odgovornost u svom radu u skladu sa strateškim ciljevima reforme
zdravstvenog sistema i zdravstvenih potreba stanovništva. Nakon analize nastao je
projekat koji će imati za cilj da stvori sestru koja će odgovarati evropskim i svjetskim
standardima.
Evidentni problemi su:
- neadekvatno formalno obrazovanje i nedostatak kontinuiranog obrazovanja za medicinske
sestre,
- raste broj medicinskih sestara sa nepoznatim nadležnostima
- većina od njih se ne može integrisati u zdravstveni sistem
- ne postoji zakonodavstvo vezano za sestrinstvo
- postoji nedostatak sestrinske uloge u zdravstvenoj njezi
- nedostaju standardi sestrinske prakse
- ograničene su mogućnosti za razvoj karijere medicinske sestre
- status medicinskih sestara u zdravstvenom sistemu je slab, one su nepriznate, necijenjene
- medicinske sestre nemaju ili imaju vrlo malo ograničen pristup međunarodnoj bazi
znanja
Medicinske sestre su okosnica zdravstvenog sistema RS BiH, ali su preopterećene
i podcijenjene. Rade u lošim uslovima i ne mogu na odgovarajući način zadovoljiti
potrebe pacijenata i zajednice. Sestre su jako motivisane za promjene. Opšti cilj
je ojačati ulogu medicinske sestre kako bi se povećao kvalitet zdravstvene njege,
zaštitili njeni korisnici i sigurnost pacijenata. Radionici su prisustvovali predstavnici
Republike Srpske, Federacije Bosne i Hercegovine i Distrikta Brčko. Radionica je
bila prilika da se razmijene znanja, iskustva i vještine kao i da se međusobno upoznaju
nosioci niza projektnih aktivnosti u ranoj fazi implementacije projekta. Svi učesnici
radionice su bili veoma angažovani, intenzivno su učestvovali u svim dijelovima
radionice zahvaljujući iskustvu i znanju predavačkog tima.
Predavački tim radionice sačinjavali su:
- Nikolić dr Radoslav
- Bilić dr Vildana
- Fišeković Eldin Mr. sci.
- Mediha Avdić dipl.med.sestra.
Učesnici radionice su: Nataša Egeljić - Mihailović, Duška Jović, Leonida
Krminac, Đurđica Milinković, Martina Tambur, Zdravka Lončar, Saša Antunović, Mina
Hajdarević, Nihada Kulovac, Mirjana Mikulić, Marija Čačija, Marica Vuković, Suada
Hadžić, Svjetlana Komljenović - Lekić, Ademir Spahić, Neira Čengić, Mirza Jahić,
Meliha Hrustić, Zineta Mulaosmanović, Živana Vuković - Kostić, Tatjana Miličević,
Biljana Janjić, Tijana Arambašić – Živanović, Nada Nikolić, Natalija Hadživuković,
Vesna Fazlić i Aldina Bukva – Mahmutović.
Porast hroničnih bolesti, uz demografske promjene i finansijska ograničenja, eskalirajući
su izazovi za svaki zdravstveni sistem u svijetu. Sve komponente zdravstvenih sistema
su pod uticajem – od pružanja usluge do strateškog vođstva i uprave, razvoja zdravstvene
radne snage, informacionih sistema, adekvatne medicinske tehnologije i finansijskih
modela. Međutim, po broju, adaptivnom kapacitetu, shvatanju procesa njege kao i
blizini pacijentima, velika sestrinska radna snaga ima neprocjenjiv potencijal da
utiče na zdravstvene ishode u okviru ovog promjenljivog konteksta.
U okviru zdravstvenog i obrazovnog sistema, fokusiranog na kurativnu njegu i u kojem
dominiraju ljekari, potencijal sestrinske radne snage za trenutne i buduće zdravstvene
potrebe, posebno potrebe ugroženog stanovništva, ne koristi se u potpunosti.
Velika kriza je u zdravstvenim sistemima širom svijeta. Sve starija populacija,
nastanak hroničnih bolesti, dostupnost novih tehnologija, te veća očekivanja pacijenata,
doprinose razvoju potražnje za uslugama koje zdravstveni sistemi više ne mogu da
zadovolje.
Istovremeno, osoblje koje radi u zdravstvenom sistemu se suočava sa brojnim izazovima,
kao što su nove uloge i odgovornosti, nove tehnologije i tehnike za upravljanje,
nedostatak kontinuiranog profesionalnog razvoja, nedostatak adekvatne opreme, nedostatak
priznanja, nedostatak mogućnosti za razvoj karijere, i na kraju ali ne najmanje
bitno, finansijska nagrada.
Disbalans između sve veće potražnje za zdravstvenim uslugama i (ne)dostupnosti kvalifikovane
(i motivisane) zdravstvene radne snage je posebno akutan problem u nisko razvijenim
i srednje razvijenim zemljama.
U mnogim dijelovima svijeta, aktivnosti sestara se prevashodno baziraju na njezi
ležećih pacijenata i davanju injekcija, lijekova, dok vrlo malo vremena ostaje za
edukaciju pacijenata, promociju zdravlja i praćenje pacijenata. Iako su primjena
ljekarskih recepata, periodična interakcija sa pacijentima, bio - medicinski pristup,
te pristup baziran na uzroku bolesti i liječenje dio uspješne priče moderne medicine,
dodatne uloge treba da se ojačaju.
Te uloge koje treba da se ojačaju, mogu se izvući iz definicije sestrinstva koju
predlaže ICN:
„Sestrinstvo obuhvata autonomnu i kolaborativnu njegu pojedinaca svih starosnih
dobi, porodica, grupa i lokalnih zajednica, bolesnih i zdravih u svim okruženjima.
Sestrinstvo obuhvata promociju zdravlja, prevenciju bolesti i njegu bolesnih, invalidnih
i umirućih osoba. Zagovaranje, promocija zdravog okruženja, istraživanja, učešće
u oblikovanju zdravstvene politike i upravljanju bolničkim i zdravstvenim sistemima
i edukacija su takođe ključne sestrinske uloge.“
Sistemska reforma zahtijeva veliki niz koordiniranih intervencija, vezanih za glavne
međusobno povezane komponente sistema. Kako bi se postigla generalna svrha poboljšanja
kvaliteta i pristupa uslugama.
Projekat će kombinovati intervencije u tri projektna područja (komponente):
- 1. Komponenta 1 – priznanje sestre i kvalitet sestrinskih usluga.
(1) razvoj standarda prakse i poboljšanje regulative sestrinske profesije,
(2) uspostavljanje i funkcionalnost sestrinskih komora,
(3) jačanje udruženja sestara i
(4) kreiranje resursnih centara za profesionalni razvoj sestara.
- 2. Komponenta 2 – sestrinstvo u lokalnoj zajednici i pristup ugroženim grupama.
(1) razvoj sestrinskih usluga u lokalnoj zajednici (u skladu sa međunarodnim standardima
/ najboljim praksama i prioritetnim potrebama ugroženih grupa, kao i aspektima lokalnog
sistema), te kroz
(2) razvoj sestrinskih usluga u odabranim područjima i strategije za poboljšanje
- 3. Komponenta 3 – formalno obrazovanje sestara.
(1) definisanje kompetencija sestara, edukovanih na univerzitetskom nivou u skladu
sa međunarodnim standardima, potrebama stanovništva i zahtjevima reformi i
(2) izgradnju kapaciteta lokalnih sestrinskih fakulteta.