VI savjetovanje za glavne i odgovorne medicinske sestre. Tema savjetovanja: “NASTAVAK
PROFESIONALNOG RAZVOJA I PLANIRANJE RADNE SNAGE”
09.11.2018.godine sa početkom u 14 časova, Udruženje medicinskih sestara, tehničara
i babica Republike Srpske u amfiteatru GAK UKC RS organizovalo je VI savjetovanje za
glavne i odgovorne sestre i sestre u praksi. Podršku organizaciji ovog značajnog
skupa je dao direktor UKC RS Prof dr Vlado Đajić.
Tema ovogodišnjeg savjetovanja “NASTAVAK PROFESIONALNOG RAZVOJA I PLANIRANJE RADNE
SNAGE”
Savjetovanju su prisustvovale medicinske sestre članice udruženja iz zdravstvenih
ustanova Republike Srpske / UKC RS, JZU DZ BL, JZU DZ Mr Grad, JZU DZ Prijedor,
JZU DZ Gradiška, JZU DZ Kotor Varoš, JZU Čelinac, Prnjavor, ZZFMR dr M. Zotović,
Gerijatrijski centar BL, bolnica dr Kostić, bolnica Mlječanica, bolnica Gradiška,
predstavnici udruženja zdravstvenih radnika regije Birač i dr. Savjetovanje je podržano
od strane predstavnice Lohmann -Rauscher gdja Mihaela Ninić koja je dugogodišnji
saradnik udruženja i medicinskih sestara.
Učesnike Skupa su pozdravile: Slađana Vranješ pomoćnik direktora za zdravstvenu
njegu UKC RS, predsjednica UMSTIB RS Živana Vuković-Kostić, predsjednica udruženja
zdravstvenih radnika regije Birač Nataša Đurić, Mirjana Janković viši stručni saradnik
za sestrinstvo pri Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS. Nakon uvoda u temu
današnjeg skupa i prezentacije predstavnice firme Lohmann- Rauscher Verica Dragović
je prezentovala rad „ Sestrinska profesija danas, gdje smo i gdje želimo biti“.
Tema koja je obrađena je izazvala diskusiju učesnika, koji su iznijeli lična iskustva
i stavove o nastavku profesionalnog razvoje i planiranjiu radne snage u sestrinstvu.
Diskutovalo se o nastavku obrazovanja, položaju sestara, radnim uslovima, migraciji,
osvrnulo se i na istorijski razvoj sestrinstva u Republici Srpskoj.
Mnogi drže da je sestrinstvo pomoćna djelatnost, nešto što podupire i nadopunjuje
medicinu, da je medicinska sestra osoba koja nije samostalna, čemu pridonosi i sam
naziv ¨sestra“. Nezavisnu profesiju karakterišu dva elementa – profesionalna autonomija
i profesionalna samoregulacija.Kao profesija, sestinstvo danas zahtjeva široko obrazovanje,
a što se ide prema višim obrazovnim nivoima to je sve kompleksnije i sofisticiranije.
Medicinske sestre ulažu mnogo truda kako bi bile uistinu autonomna profesija koja
se razvija kroz sve stepene visokog obrazovanja. To uključuje dobro teorijsko i
praktično utemeljenje svih aspekata profesije, korištenje znanja i spoznaja iz vlastitog
područja, ali i područja drugih nauka.
Svjesni smo da loše planiranje može rezultirati uzaludnim ulaganjima u ljude i nedovoljnim
brojem odgovarajućih zdravstvenih radnika koji bi odgovorili najvažnijim zdravstvenim
potrebama. Stoga se nameće imperativ kontinuiranog poboljšanja metoda planiranja,
kao i samog prikupljanja podataka i informacija neophodnih za planiranje radne snage
posebo medicinskih sestara, tehničara i babica.
Zaključak i odgovor na pitanje je li sestrinstvo profesija, poluprofesija ili zanimanje,
bio bi u formalnom i deklarativnom smislu pozitivan jer medicinske sestre u većini
zemalja imaju svoju legislativu, regulativu, svoje područje djelovanja, svoje teorije,
koncepte, i profesionalnu etiku, ali kod nas to još uvijek nije tako.
„Profesija je nezavisna onoliko koliko može nametnuti vlastite standarde i vrijednosti,
kako svojim članovima, tako društvu u cjelini. Za nezavisnu profesiju važno je da
njezine vrijednosti i standarde propisuju njezini članovi, a ne neki autoriteti
izvana.“
Mr sci Živana Vuković Kostić, predsjednica UMSTIB RS